U Sarajevu je održana izložba "Daytonski sporazum, 20. godina poslije: iz fondova Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine". Učesnici smatraju da je Dejtonski sporazum donio mir, ali i dvodecenijske probleme.
Izložba, prema riječima organizatora, predstavlja vremeplov od 1995. kada je Sporazum potpisan, pa do danas. Njen cilj je predstaviti važnost i značaj Dejtonskog sporazuma kroz prikaz članaka objavljenih u stranoj i domaćoj periodici i to u periodu trajanja konferencije o Dejtonskom sporazumu, kao i na dan njegovog potpisivanja.
"Žalosno je da i dvadeset godina nakon rata putem ovakvih izložbi moramo ukazivati na probleme u našoj državi. Poražavajući je podatak da i danas nije riješen status sedam kulturnih institucija od značaja za našu državu, uključujući i ovu ustanovu", rekao je direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina.
Otvaranju izložbe prisustvovali su i sami učesnici kreiranja Dejtonskog sporazuma.
"Dejtonom smo dobili nedovršenu građevinu. Sam Richard Holbrooke rekao je da ćemo s ovakvim stanjem morati živjeti 15 godina, ali evo kao što vidite već smo premašili njegova predviđanja za više od pet godina. Mislim da suštinski problemi leže u Aneksu 4 ovog ugovora, a to je Ustav. Vrijeme je za promjene, a prema mom mišljenju krucijalni problem svega i najveća mana sporazuma jeste prihvatanje imena Republika Srpska. Iz te činjenice potječu svi ekonomski i društveni problemi s kojima se danas suočavamo. Vrijeme je za promjene, najviše za promjene Ustava", za Klix.ba je rekao Miro Lazović, koji je 1995. godine obnašao dužnost predsjednika Skupštine Bosne i Hercegovine.
U vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma mnogi su zamjerali to što su ga uglavnom kreirali oni kojih se on najmanje tiče. Takvo mišljenje zadržano je i danas, smatraju učesnici izložbe.
"Imao sam priliku susretati se s običnim ljudima, političkim i vjerskim liderima i uglavnom su svi Dejtonski sporazum okarakterizirali kao 'prsluk koji nije šiven po mjeri onoga ko ga nosi'. Međutim, on je ispunio svoju osnovnu namjeru, a to je zaustavljanje rata", smatra zamjenik šefa misije OSCE-a u BiH Alexander Chuplygin.
"Žalosno je da i dvadeset godina nakon rata putem ovakvih izložbi moramo ukazivati na probleme u našoj državi. Poražavajući je podatak da i danas nije riješen status sedam kulturnih institucija od značaja za našu državu, uključujući i ovu ustanovu", rekao je direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina.
Otvaranju izložbe prisustvovali su i sami učesnici kreiranja Dejtonskog sporazuma.
"Dejtonom smo dobili nedovršenu građevinu. Sam Richard Holbrooke rekao je da ćemo s ovakvim stanjem morati živjeti 15 godina, ali evo kao što vidite već smo premašili njegova predviđanja za više od pet godina. Mislim da suštinski problemi leže u Aneksu 4 ovog ugovora, a to je Ustav. Vrijeme je za promjene, a prema mom mišljenju krucijalni problem svega i najveća mana sporazuma jeste prihvatanje imena Republika Srpska. Iz te činjenice potječu svi ekonomski i društveni problemi s kojima se danas suočavamo. Vrijeme je za promjene, najviše za promjene Ustava", za Klix.ba je rekao Miro Lazović, koji je 1995. godine obnašao dužnost predsjednika Skupštine Bosne i Hercegovine.
U vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma mnogi su zamjerali to što su ga uglavnom kreirali oni kojih se on najmanje tiče. Takvo mišljenje zadržano je i danas, smatraju učesnici izložbe.
"Imao sam priliku susretati se s običnim ljudima, političkim i vjerskim liderima i uglavnom su svi Dejtonski sporazum okarakterizirali kao 'prsluk koji nije šiven po mjeri onoga ko ga nosi'. Međutim, on je ispunio svoju osnovnu namjeru, a to je zaustavljanje rata", smatra zamjenik šefa misije OSCE-a u BiH Alexander Chuplygin.
Nema komentara:
Objavi komentar