U Francuskoj je 2000. godine radna sedmica skraćena sa 40 na 35 radnih sati, a Francuzi se sada bore za dodatno skraćivanje na 32 sata sedmično.
"Kraće radno vrijeme podiže produktivnost i utječe na bolje upravljanje procesom rada", izjavio je Muhamed Osedik iz francuskog sindikata Generalna konfederacija rada (GKR).
Kako navodi, na taj način bi se sačuvala postojeća, a i stvorila nova radna mjesta.
"Podržavamo smanjenje radnih sati u okviru pravnih okvira i na osnovu pregovora radnika i poslodavaca. Smanjenje trebaju prihvatiti radnici, umjesto da im se ono nametne", rekao je Osedik.
Vlada Francuske, na čijem čelu se nalazi socijalistička stranka, već godinama vodi borbu s masovnom nezaposlenošću.
Radna sedmica od 40 sati dugo je bila "simbol" rada sve dok 2000. godine nije odlučeno da se radno vrijeme skrati na 35 sati sedmično.
Holandija je postala prva zemlja koja je skratila radnu sedmicu i to sredinom prve decenije 21. vijeka. U Belgiji i Holandiji radno vrijeme je 30 sati sedmično.
Kako navodi, na taj način bi se sačuvala postojeća, a i stvorila nova radna mjesta.
"Podržavamo smanjenje radnih sati u okviru pravnih okvira i na osnovu pregovora radnika i poslodavaca. Smanjenje trebaju prihvatiti radnici, umjesto da im se ono nametne", rekao je Osedik.
Vlada Francuske, na čijem čelu se nalazi socijalistička stranka, već godinama vodi borbu s masovnom nezaposlenošću.
Radna sedmica od 40 sati dugo je bila "simbol" rada sve dok 2000. godine nije odlučeno da se radno vrijeme skrati na 35 sati sedmično.
Holandija je postala prva zemlja koja je skratila radnu sedmicu i to sredinom prve decenije 21. vijeka. U Belgiji i Holandiji radno vrijeme je 30 sati sedmično.
Nema komentara:
Objavi komentar